Norveški književnik koji je imao veliki utjecaj na modernu dramu. Njegov rad je priznat u cijelom svijetu, a njegova djela izvode se u kazalištima na svim kontinentima. Pisao je psihološke drame i društvenokritičke komade koji su prokrčili put naturalističkom stilu u drami, analizirajući moralne probleme. Izvršio je velik utjecaj na kulturni život u nordijskim zemljama, kao i na englesku, njemačku i francusku književnost. Za svoje drame uzimao je teme iz najbliže okolice. Naročito je majstorski obradio ženske likove. Tijekom desetljeća djela su mu različito tumačena, to se naročito odnosi na socijalno-kritičke i simboličke drame, često smatrane mračnima. Za njih je on sam rekao da u njima postavlja pitanja, ali ne daje odgovore.
Rođen je 20. ožujka 1828. u mjestu Skien (pokrajina Telemark) kao sin propalog trgovca. Henriku je bilo sedam godina kada je njegov otac napustio njega i majku. U to vrijeme to se smatralo veoma sramotnim činom, a sram koji je Ibsen proživljavao zbog očevog postupka odraziće se kasnije na njegov literarni rad. Od 14 godine morao je raditi kako bi se uzdržavao te se preselio u Grimstad gdje je radio kao ljekarnički pomoćnik istovremeno se spremajući za studij medicine. Međutim, ubrzo će napustiti studij medicine kako bi se posvetio književnosti. Mladi je Ibsen živio prilično bijedno, a u 18 godini postao je otac nezakonitog dijeteta koje je začeo s jednom od kćerki vlasnika ljekarne. Tako da je većinu svoje plaće trošio na alimentaciju. U Oslo (tada se nazivlje Kristianija) seli se 1850. i iste godine pokušava postaviti na kazališne daske svoje djelo Catalina, ali uzalud. U objavljivanju djela pomogao mu je prijatelj koji je novčano podupirao tiskanje djela, ali je tek nekolicina od 250 primjeraka knjige prodana. Ostatak je poslužio kao trgovački papir za umatanje.
S obzirom da nije mogao živjeti od vlastitog književnog rada 1851. zaposlio se kao dramaturg u nacionalnom kazalištu u Bergenu. Bio je također suradnik novina Arbejderforeningens blad i Manden te urednik Samfundsbladeta. Šest godina kasnije (1857.) radi u Oslu kao upravitelj kazališta i tu ostaje do 1862. godine. Boraveći u Oslu ženi se (1858.) sa Suzannah Thoresen, godinu dana nakon što im se rodio sin. Nijedan od tih poslova nije bio dobro plaćen te je Ibsen s velikim mukama uzdržavao obitelj. Ipak od 1863. stvari su za Ibsena krenule na bolje. Primio je vladinu stipendiju, a njegov prijatelj i također pisac Bjornstjerne Bjornson skupio je veliku sumu novca za svog prijatelja Ibsena kako bi mu omogućio da otputuje u inozemstvo. Ibsen je ostao u inozemstvu 27 godina boraveći u Danskoj, Njemačkoj, Austriji te potom u Italiji četiri godine. Nakon toga živio je u Dresdenu i Münchenu te se 1891. vratio u Norvešku.
Njegovo književno djelo napoznatije je po dramama. No, osim drama prvo napisao je velik broj pjesama, od kojih je napoznatija Terje Vigen. Ta pjesma govori o mornaru koji je otplovio iz Norveške u Dansku kako bi mogao uzdržavati suprugu i kćerku i tako im spasio živote. Vrijeme radnje pjesme odvija se u doba Napoleonskih ratova, točnije nešto prije 1814. kada je norveška obala bila blokirana što je vodilo ka izgladnjivanju mnogih mjesta. Kao dramatist pisao je prvo povijesne drame o prvim norveškim kraljevima. Potom se proslavio s djelima Brand (1886.) i Peer Gynt (1867.). Oba djela napisana su nedugo nakon što je napustio Norvešku i oba su napisana u rimi. I tu je kraj svakoj sličnosti s ova dva djela. Naime, glavni lik u Brandu je svećenik koji će svoj poziv slijediti bez obzira na žrtve. Peer Gynt je posve drukčija osoba - on je lažov, nesiguran u svoja uvjerenja, bezbrižni pustolov koji obmanjuje ženu koja ga voli i čeka ga dok on prolazi kroz bezbrojne avanture.
Pisao je i realističke drame motivirane svakodnevnicom u Norveškoj u kasnom 19. stoljeću. Središte drame usmjereno je ka karakterima, a ne ka detaljima. Te njegove drame imale su ogroman utjecaj na razvoj drame u 20. stoljeću. Lutkina kuća (1879.) jedna je od njegovih najpoznatijih realističnih drama. U tom komadu Ibsen se služi retrospektivnom tehnikom. To znači da kako drama napreduje, prošlost se sve više otkriva. Zbivanja iz prošlosti imaju značajnu ulogu u ovom djelu, a također daju likovima razloge za njihova ponašanja u današnjosti. U ovom djelu Nora i njezin suprug Helmer čini se imaju savršen obiteljski život. Ali Helmer razgovara s Norom kao da je ona dijete, cijelo vrijeme govoreći joj što treba raditi. Nakon nekog vremena Nora dolazi do zaključka kako je ona samo lutka u Helmerovoj kućici s lutkama. Ona smatra kako on nju iskorištava, te da Helmer zapravo ne mari za njezine osjećaje. Nora napušta supruga i dijete - što nije bilo prihvaćeno od društva u doba kada je djelo napisano. Stoga je završetak djela izazvao mnoge prosvjede. U Njemačkoj je protivljenje završetku djela bilo toliko snažno da je Ibsen ponovo napisao sam završetak kako bi djelo moglo biti izvođeno u kazalištima. Svojevrsna potvrda uspješnosti ove drame došla je 1998. kada je ona prvi puta izvedena u Pekingu.
Nadahnut skandinavizmom piše djela: Gospođa Inger iz Estrota, Pretedenti na prijestolje i Ratnici na Helgolandu. Piše i drame iz tada suvremenih tema, npr. Ljubavna komedija - djelo je satira na malograđanski brak. U istom duhu napisao je i snažnu realističku komediju Društvo mladih, gdje izvrgava ruglu liberalne političare. U Stupovima društva daje kritiku nepoštenja u ekonomsku životu. Pod utjecajem Darwinove teorije piše Sablasti i daje sliku braka u dekdadenciji. Zatim je napisao duhovitu satiru Narodni neprijatelj o odnosu konzervativne većine i radikalne manjine. U svojim kasnijim djelima Divljoj patki i Romersholmu produbljuje ličnosti i njihov karakter. U Gospođi s mora i Hedi Gabler nagoviještava modernu psihologiju i u određenoj mjeri Freuda i Adlera. Preminuo je 23. svibnja 1906. u 78-oj godini života u Kristianiji.
Najpoznatija djela Henrika Ibsena:
Brand
Peer Gynt
Stupovi društva
Nora
Narodni neprijatelj
Romersholm
Graditelj Solness
Jon Gabriel Borkman
Hedi Gabler
Društvo mladih
Gospođa Inger iz Estrota
Borba za tron
Ratnici na Helgolandu
Divlja patka
Komedija ljubavi
Pretendenti na prijestolje
Cezar i Galilejci
Sablasti
Žena s mora
Kad se mi mrtvi probudimo