Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Williamu Shakespeareu. Ličnost pisca, čija su djela poznata cijelom obrazovanom svijetu još uvijek je zagonetka. William Shakespeare rodio se u gradiću Stratford-on-Avon 1564. u grofoviji Warwickshire u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo. Bio je treće i najstarije muško dijete od osmero djece u obitelji Shakespeare. Kršten je 26. travnja 1564. pa se smatra da je rođen 23. travnja. Otac mu je bio John Shakespeare, ugledan i imućan građanin, trgovac-zanatlija i član Općinskog vijeća. O njegovom dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. John Shakespeare mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljava obiteljski grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis: "Non sanz droict" (Ne bez prava). Uz sve to John Shakespeare 1571. izabran je za gradonačelnika Stratford-on-Avona. Majka se zvala Mary (rođ. Arden). Shakespeare je pohađao školu u svom rodnom gradu, ipak zna se samo da je u toj istoj školi učio latinski, čitao Ovidija, Cicerona, Virgilija, Plauta i Terencija.
Postoje pretpostavke da je napustio školu 1578. kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna. Od tada, pa do svoje 18 godine, o njemu ne postoje nikakvi pisani podaci. Tek od 18. rujna 1582. postoji dokument koji govori o ženidbi Williama Shakespearea s Ann Hathaway iz obližnjeg zaseoka Shotery, a koja je bila osam godina starija od njega. U braku najvjerovatnije nije bio sretan jer je često pisao protiv ranih brakova. Kćerka Susan rodila se 1583., a dvije godine kasnije (1585.) i blizanci - kćerka Judith i sin Hamnet. Potom se opet sve do 1592. o Shakespearu ništa ne zna. Te se godine prvi puta spominje kao glumac i dramski pisac. Četiri godine kasnije (1596.) umire mu sin Hamnet. Godinu dana kasnije (1597.) u Stantfordu kupuje imanje zvano New Place i postaje suvlasnik kazališta Globe. Nedugo potom (1601.) Shakespearu umire otac, a 1607. udala mu se kćerka Susan za poznatog londonskog lječnika Johna Halla.
Tragičan niz nastavlja se naredne godine (1608.) kada mu umire majka, a iste godine on se povlači iz Londona u svoj rodni grad. Tek povremeno dolazi u London (npr. 1612. godine kao svjedok u jednoj parnici). Niz tragičnih događaj nastavlja se te 1612. kada umire Williamov brat Gilbert, a sljedeće (1613.) i posljednji brat Richard. Iste je godine u Londonu izgorjelo i kazalište Globe. Kćerka Judith udaje se 1616., 23. travnja iste godine (istog datuma kad je rođen) umire u Stratford-on-Avonu gdje je i sahranjen u crkvi sv. Trojstva u blizini oltara. Iznad groba postavljena je (1623.) spomen bista s latinskim natpisom: "Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima." Njegova supruga Ann umrla je 1623., sedam godina poslije smrti svoga muža. Iste godine u Londonu svjetlo dana ugledalo je prvo izdanje svih Shakespearovih djela. Posljednji neposredni potomak Shakespearov, njegova unuka Elisabeth, kćerka Susan i Johna Halla umrla je 1670. i loza Shakespearovih time se ugasila.
Svojim djelima postao je jedna od nekolikicine najcijenjenijih i najutjecajnijih svjetskih književnika. Njega djela igraju se praktično u svim svjetskim kazalištima, a imaju svoj utjecaj i na druge umjetničke grane (glazba, slikarstvo, film). Sva njegova djela prevedna su na hrvatski jezik.
Djela:
Uzaludni ljubavni trud (Love's Labour's Lost; 1590.)
Dva plemića iz Verone (The Two Gentlmen of Verona; 1591.)
Kralj Henrik VI (1591.)
Venera i Adon (Venus and Adonis; 1593.)
Romeo i Julija (Romeo and Giuliett; 1593.)
Kralj Richard III (1593.)
Komedija nesporazuma (The Comedy of Erros; 1593. - 1594.)
Napastovanje Lukrecije (The Rape of Lucerce; 1594.)
Kralj John (1594.)
Kralj Richard II (1594.)
Tit Andronik (Titus Andronicus; 1594.)
San Ivanjske noći (A Midsummer Night's Dream; 1594.)
Mletački trgovac (1595.)
Ukroćena goropad (The Taming of the Shrew; 1596.)
Kralj Henrik IV (1596. - 1597.)
Mnogo vike ni za što (1599.)
Julije Cezar (1599.)
Vesele žene vindsorske (1599.)
Bogojavljenska noć (Twelfth Night; 1599. - 1600.)
Tri kralja (1600.)
Kako vam drago (As You Like It; 1600.)
Toril i Kresida (Troilus and Cressida; 1601. - 1602.)
Hamlet (1602.)
Sve je dobro što se dobro svrši (All's Well That Ends Well; 1602. - 1604.)
Ottelo (1604.)
Ravnom mjerom / Mjera za mjeru (Measure for measure; 1604.)
Kralj Lear (King Lear; 1605.)
Macbeth (1606.)
Antonije i Kleopatra (1607.)
Koriolan (1608.)
Periklo (1608.)
Timot Atenjanin (1608.)
Zimska priča (1610.)
Simbelin (Cymbeline; 1610.)
Crna Dama (Dark Lady)
Bura
Zmijska bajka
Kralj Henrik VIII
Soneti
Vindzorski pakosnici